Zagreb: DOM „BL. IVAN MERZ“ U RIMU DOBIO POVELJU REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dodijelila je 4. veljače 2020. u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku u Zagrebu „Povelju Republike Hrvatske“ Domu hrvatskih hodočasnika "Bl. Ivan Merz" u Rimu. U službenom priopćenju na svečanosti dodjele rečeno je da se Povelja hrvatskom Domu u Rimu daje „za izniman doprinos i zasluge u karitativno-humanitarnom radu i razvoju nacionalne kulturno-vjerske djelatnosti“. Povelju je preuzeo idejni začetnik i utemeljitelj Doma prof. dr. Božidar Nagy.

Ovitak Povelje RH Domu hodočasnika 'Bl. Ivan Merz' u RimuPovelja RH Domu hodočasnika 'Bl. Ivan Merz' u Rimu

Osim Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu, Predsjednica je podijelila odlikovanja, povelje i priznanja raznim pojedincima, udrugama i ustanovama koji svojim radom pridonose očuvanju hrvatske kulture i identiteta, te razvoju i ugledu Republike Hrvatske. (Vidi popis svih primatelja odlikovanja ovdje.)

U svome pozdravnom govoru Predsjednica je između ostalog zahvalila svim onim ljudima koji svojim volonterskim radom promiču u svojim sredinama dobrotu i razumijevanje; posebno se zahvalila „čuvarima vjere i duhovnosti na svemu što čine u skrbi za čovjeka, na promidžbi humanosti i milosrđa, čime sav njihov trud i napori predstavljaju mozaik onoga što čini naš ukupni identitet.“

Ovitak Povelje RH Domu hodočasnika 'Bl. Ivan Merz' u RimuPovelja RH Domu hodočasnika 'Bl. Ivan Merz' u Rimu

Djelatnosti koje je Dom hrvatskih hodočasnika u Rimu razvio tijekom trideset i tri godine svoga postojanja, tj. od 1987. i koje su dale poticaj za dodjeljivanje ovoga priznanja Republike Hrvatske navodimo kako slijedi.

U Domu je do danas našlo gostoprimstvo 45.000 hrvatskih hodočasnika iz domovine i inozemstva koji su time obnovili i učvrstili svoju vjeru na izvorima kršćanstva i pokazali koliko je ovakav Dom potreban i koristan hrvatskom narodu. Osim toga, za vrijeme Domovinskog rata Dom je velikodušno pomagao i brojnim hrvatskim izbjeglicama i slao pomoć u Domovinu. Već od svojih početaka Dom je otvoren također i za smještaj hrvatskih bolesnika koji dolaze u Rim na liječenje kod raznih specijalista. Dom je pomogao i pojedinim studentima volonterima da su mogli studirati na rimskim papinskim sveučilištima gdje su pojedinci postigli i diplome. Dom je ukrašen i mnogim umjetničkim djelima hrvatskih umjetnika tako da je on ujedno i svjedok bogate hrvatske kulture u Vječnom Gradu Rimu; u Domu se nalaze mnoga djela kipara Mate Tijardović i članova Ernestinovačke kiparske kolonije, reljef Pokrštenje Hrvata od Josipa Turkalja iz Clevelanda, učenika Ivana Meštrovića, Knez Branimir i hrvatska povijest od Petra Bulića iz Vancouvera i mnoga druga. Tu su i brojne ilustracije iz hrvatske povijesti postavljene u domskim prostorima pa je jednom poznati djelatnik Hrvatske televizije g. Goran Milić, koji je i sam bio gost Doma, izjavio u jednoj svojoj TV-emisiji „da se u ovome hrvatskom Domu u Rimu može bolje učiti hrvatska povijest nego u našim školskim udžbenicima.“

Razgovarali smo s p. Božidarom Nagyom nakon dodjele Povelje a koji je bio glavni pokretač ovoga pothvata da Hrvati ponovno dobiju Dom u Rimu kao što su ga nekada imali. Evo njegove izjave:

„Ova Povelja jest priznanje i svim članovima našega rimskog Odbora koji je još početkom 1986. godine pokrenuo cijeli ovaj pothvat. Članovi Odbora bili su hrvatski redovnici i redovnice, svećenici i laici, njih desetak koji su tada živjeli i radili u Rimu. Pokretanjem ove inicijative željela se u prvom redu najprije obnoviti stoljetna tradicija prihvata i zbrinjavanja hrvatskih hodočasnika koja je u Rimu postojala od 1453. do 1901. g. a sastojala se konkretno od Bratovštine sv. Jeronima, od hrvatskog gostinjca za hodočasnike te čak i hrvatske bolnice koja je postojala skoro dvjesta godina i primala bolesne hodočasnike. Kako više nije bilo moguće obnoviti u formalnom i materijalnim smislu te stare ustanove, koje su nažalost dokinute 1901., a da ništa adekvatno nije nadoknađeno u zamjenu, naš je Odbor odlučio krenuti iz početka. Prvi koji je o tom projektu obaviješten bio je Papa Ivan Pavao II. Sveti Otac je odmah dao svoj blagoslov najprije usmeni, a onda i pismeni, i dapače darovao je prvi novčani prilog za budući hrvatski hodočasnički dom. I tako je Papa Ivan Pavao II. upisan pod broj 1. kao prvi dobrotvor budućega hrvatskog Doma. Ova je Povelja nadalje veliko i zahvalno priznanje svim hrvatskim dobrotvorima koji su svojim donacijama omogućili ostvarenje ovoga pothvata za dobro hrvatskog naroda. Također je ova Povelja, koja će od sada stajati na časnom mjestu u našem Domu, veliko priznanje i brojnim volonterima prijašnjim i sadašnjim koji su radili i rade i poslužuju hodočasnike u našem Domu“.

U pratnji glavnoga primatelja Povelje p. Božidara Nagya, bili su predstavnici četiriju kategorija Hrvata koji su na jedan ili na drugi način povezani s Domom. Navodimo ih ovdje:

Gosp. Marinko Mikulić, direktor Papirne industrije Pan, Zagreb, veliki dobrotvor Doma, bio je predstavnik 12.964 dobrotvora Hrvata iz inozemstva i Domovine (koliko ih je do danas upisano u domsku Knjigu darovatelja), a koji su svojim donacijama omogućili kupnju i uređenje Doma.

Gospođica Valentina Martinović, studentica Hrvatskog Katoličkog Sveučilišta u Zagrebu, kćerka gosp. Mate Martinovića, sadašnjeg upravitelja Doma predstavljala je svoga oca, koji uspješno upravlja Domom više od trideset godina, tj. od 1989. god., a koji nije mogao doći zbog obaveza u Domu.

Dr. sc. Stjepan Ribić, iz Osijeka, novoimenovani generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu, bio je predstavnik volontera i studenata koji su volontirali u Domu.

Gospođa Anela Todorić, Zagreb, predstavljala je 45.000 hodočasnika koji su od 1987. g. do danas prošli kroz Dom i u njemu našli ugodan domaći smještaj i gostoprimstvo, a što su brojni od njih pismeno potvrdili svojim zapisima u Knjizi gostiju.

Svi koje su oni predstavljali na ovoj svečanosti dodjele Povelje zahvaljuju Predsjednici Republike Hrvatske na ovome priznanju i velikom daru koji svakako ulazi u povijest ne samo našega Doma nego i svih onih koji su na jedan ili na drugi način pridonijeli da je ovaj pothvat ostvaren za dobro hrvatskog naroda.